Sunday, October 30, 2016

Programa IV Governu Konstituisional Nian iha area ICT (Information & Communication Technology)

Semana hira liu ba, Parlamentu Nasional aprova tiha ona Programa IV Governu Konstituisional nian ba tinan 2007-2012. Ita hotu hein katak guverno AMP sei servisu makas implementa programas hirak ne hotu ba povu Timor-Leste nia diak. Iha area ICT (Teknologia Informasaun & Komunikasaun) maski la hetan fatin especial (ketak) iha programas ne nia laran, ita bele foti husi areas barak nebe mak iha ligasaun ho ICT hanesan areas: Politika Enerjetika, Telekomunikasaun, Dezenvolvimentu rekursus Umanus Nasionais ho Formasaun Profisional & Empregu, no Kualifikasaun ba Juventude.

Husi programas IV Governu nian iha areas hirak ne, ita sei formula fali programas konkretus iha area ICT nian. Programas barak IV governu nian ne seinakonu ho Objeitivu deit, tanba ne, presiza tebes servisu makas husi departementu ida-idak atu hamosu programas konkretas, baseia ba programas konkretas ne mak foin ita bele desenvolve orsamentu.

Politika Enerjetika

Implementasaun no dezenvolvimentu ICT iha Timor-Leste hanesan mos area/seitor barak seluk, sei depende tebes duni ba suporta husi enerjia nebe mak estavel no baratu. Tanba ida ne, desenvolvimentu iha area enerjia sai mos hanesan preokupasaun bot mai ema hotu nebe mak iha interese ba desenvolvimentu iha area ICT.

Timor-Leste nia fontes enerjia potensial liu mak hanesan Enerjia Solar (Loromatan/Solar Power), Enerjia Anin (Wind Power), Idroelektrikas (iha Ira Lalaro), no sst. Potensia fontes enerjia bot seluk nebe bele uza mak hanesan Bio-Diesel. Teknologia Bio-Diesel ne fasil tebes, baratu no halo diak ba makina/motor. Liu-liu tanba Timor-Leste iha potensia bot tebes atu produz Bio-Diesel, no aktividade ida ne sei mos kria empregu, no iha tempo hanesan fo enerjia iha tempo naruk nia laran/sustavel. Tempo ona ba governu atu identifika no fahe areas/rejiaun iha Timor-Leste baseia ba potensia enerjia ida-idak nian. Hanesan parte Leste husi Lospalos to’o mai Dili bele hetan suporta enerjia husi Iralalaro hamutuk/kombinasaun ho enerjia Anin no Enerjia Solar. Parte rai klaran hanesan Same, Aileu, Ainaro, Ermera ho Liquisa sei hetan enerjia husi Enerjia Anin ho Enerjia Solar (Loromatan) no rejiaun Suai, Bobonaro ho Oe-cusse sei hetan enerjia husi Solar (Loromatan), enerjia Anin ho Bio-Diesel.
Kombinasaun husi fontes enerjia ne mos bele implementa iha fatin seluk tuir potensia no kondisaun nebe mak sira iha. Governu bele hamosu programas konkretas iha area enerjia nia hanesan: Hari sentru produsaun enerjia Idro elektrika iha Iralalaro, hari sentru produsaun Bio-Diesel iha Viqueque, Baucau, Manatutu, Bobonaro no Suai tanba distritus hirak ne mak iha produsaun barak ba Mina Nu, fore-rai no sst., hari sentru produsaun enerjia Anin (Wind Power) iha area Maubisse (area Fleicha) no fatin seluk tan nebe mak hetan anin makas tinan tomak hanesan area foho-let no tasi-ibun, hari sentru produsaun enerjia Loromatan (Solar Power) iha teritorio tomak, tanba Timor-Leste hetan loromatan iha tinan tomak nia laran.
Foin dadauk ne, governu Timor-Leste hetan ona suporta husi Australia liu husi Steve Bracks (eis Chefi Ministru Victoria nian). Maski Victoria la dun hetan loromatan barak hanesan iha Timor-Leste, Victoria hanesan rejiaun importante ida iha Australia, hari ona sentru produsaun enerjia Solar bot liu, iha parte sul mundo tomak. sira nia eksperiensia ida ne importante tebes duni mai Timor-Leste atu halo tuir.

Telekomunikasaun

Hanesan seitor Enerjia iha leten, Telekomunikasaun mos nudar seitor importante tebes hodi suporta desenvolvimentu ICT iha Timor-Leste no mos area seluk tomak iha povu Timor nia moris. Programa IV Governu Konstituisional iha area Telekomunikasaun hamosu esperansa bot mai ema hotu nebe mak iha interese ba area ICT nian. Iha area Telekomunikasoens, Guverno foun hakerek katak:

•Atu hadia niveis efikasia no atuasaun Austoridade Reguladora ba Komunikasoens (ARCOM), nebe tenke funsiona ho autonomia no tuir nia natureza juridika hanesan instituisaun Publiku hodi aprova regulamentu hotu iha area komunikasoens no ezerse fiskalizasaun adekuada ba ajentes merkadu. Promove instalasaun estasoens monitorizasaun frekuensias radio iha teritorio nasional tomak.

•Avalia kontratus nebe asina ona ho Timor-Telecom hodi adopta sistema kompetisaun no estuda sistema monopoliu iha area telekomunikasoens hare tuir vantajens kompetidade ba Timor-Leste oan sira nia benefisiu •Halo koneksaun linas telefonikas ba distritu hotu-hotu no aumenta aea abranjensia no Aumenta rede teleonika fixa

•Disemina asesu ba Internet iha Paiz laran, Promove interligasaun via rede informatizada entre orgauns Governu, Utilizasaun komunikasaun via Voice over Internet Protocol (VoIP) ba instituisaun governu nian no Asegura mos kobertura radio komunikasoens iha area rurais.

Ita fiar katak governu iha vontade –diak atu hadia area telekomunikasaun iha Timor-Leste nebe mak agora dadauk la favorese interese povu Timor-Leste nian. Iha semana ida ne nia laran rasik, ita hetan tan eksperiensia ladiak ho Timor-Telecom wainhira ita iha loron hirak nia laran labele recarga credito tanba deit Timor-Telecom iha problemas teknika dala ida tan.
Ema barak tebes mak la konsege hala’o komunikasaun tanba deit problema ida ne. Antes ida ne mos, tanba kapasidade rede Timor Telecom la sufisiente atu akumula numeru clientes nebe mak iha, kuando akontese situasaun runga-runga ruma, clients barak tebes mak la konsege halo komunikasaun tanba “Network Busy”.

Hau hanoin bazeia ba Pontus hirak iha plano Governu nian, Governu presiza hala’o programas hanesan:
•Halo lei no regulamentus iha area telekomuniasaun/IT nebe suporta no promove kompetisaun hodi nune, povu Timor-Leste mak sei hetan benefisiu barak liu. Realidade actual, Timor-Leste presiza tebes prezensa husi Kompanhia Telekomunikasaun no liu-liu Kompanhia Internet Service Provider (ISP) seluk, hodi nune bele hatun folin asesu Internet nebe karun tebes iha Timor-Leste (karun liu dok husi folin Internet iha Australia).

•Reformasaun iha regulamentus/leis sira iha leten, sei hamosu oportunidade atu desenvolve infrastrutura ICT nebe sufisiente ba adoptasaun aplikasaun ICT nian hodi suporta prosesu desenvolvimentu nacional, no liu-liu atu desenvolve industria ICT iha Timor nebe mak sei kria empregu barak no hatama devisa ba rai ida ne. •Internet ba Escolas, NGOs, Centru Comunidade/Juventude, Centro Saude Local (Puskesmas), etc. Programa ida ne importante tebes ba koordinasaun servisu no liu-liu atu lori informasaun importante husi mundo tomak mai iha komunidade nia let. Bazeia ba informasaun hirak ne, komunidade bele komesa organiza/dezenvolve an hamutuk ho suporta husi Governu. Timorese ICT Association (Asosiasaun ICT Timor Oan) mos iha ona programa ba ida ne hodi uza teknologia Wireless Internet tanba teknologia ida ne baratu liu.

•Adopta implementasaun ICT nian hodi suporta servisu iha area Saude, Edukasaun, birokrasia, agricultura, comersiu, no sst. nebe sei hametin liu tan hodi hari Centro Informasaun/Telecenters iha publiku nia let. Implementasaun ICT nian ne mak hanesan Sistema Informasaun Saude, Sistema Informasaun Edukasaun, Sistema Informasaun Agricultura, Sistema Informasaun Merkado Trabalho no Empregu, E-commerce, no sst.

•Desenvolve skill (technical/professional skills) iha area ICT nian liu husi treinamentus, hanesan hala’o treinamentus ToT (Training of Trainers). Rejultado ToT ida ne mak, Timor oan sira iha skill sufisiente nebe sei bele treinu fali Timor oan seluk iha teritoriu tomak.

•Guvernu mos presiza halo standar ba curriculum ICT nian iha Academia no Universidades tomak iha Timor hanesan mos Sentru Treinamentus ICT nian iha Timor, hodi nune Timor sei iha standar ida deit. Governu presiza mos atu hasai sertifikasaun ba Treinador no mos Sentru Treinamentus sira hodi garantia katak Timor oan sira hotu nebe mak tuir treinamentu ICT sei iha output hanesan maski estuda iha instituisaun treinamentu lahanesan (ketak-ketak).

Dezenvolvimentu rekursus Umanus Nasionais ho Formasaun Profisional & Empregu

Iha plano IV Governu nian hakerek katak:
•Insentivu ba formasaun profisional ba Autu-Empregu no promosaun programas nebe bele fo empregu ba grupus desfavoresidus iha merkadu trabalho, hanesan jovens sira nebe foin eskola hotu, ema nebe desempregadus kleur ona no feto sira

•Promove parseirias entre utilizador ho fazedores informasaun ,ida ne hanesan hadi’a servisus nebe Administrasaun presta ba sidadaun, hodi estabelese no dezenvolve sistema informasaun ida ke diak liu kona-ba merkadu trabalho no empregu Ba Pontus rua iha leten, Timorese ICT Association-ICT Timor halo ona programas konkretas husi area ICT atu realize objetivus ida ne mak hanesan:

•Hari Sentru Treinamentu ICT nian iha Timor hodi bele hala’o treinamentus espesifikas iha area ICT nian ba Training of Trainer (ToT). Resultado husi ToT ida ne mak sei kria Treinador Timor-Oan iha area ICT nian hodi nune bele halo treinamentu bar-barak ba Juventude nebe mak iha interese. Output husi treinamentu sira ne mak Timor-Leste sei iha espesialista iha area Jestor Rede Computador (LAN Manager), Web Developer, Computer Hardware, Wireless LAN Manager, etc. Specialista hirak ne sei servisu ba sira nia an rasik (Autu-empregu) tanba iha Timor-Leste agora dadaun ne presiza tebes sira nia skills. Trenador sira ne mos sei bele halao Mobile Tranining iha Timor tomak
•Hari Database (sistema informasaun) nebe ligado ho internet hodi habelar liu tan diseminasaun informasaun merkado trabalho no empregu iha Timor Leste. Kualifikasaun ba Juventude Ba area juventude, governu hakerek katak: •Propoen alternativas espesifikas ba formasaun no kualifikasaun profisional atu bele hetan empregu
•Fomenta universalizasaun kona-ba teknolojias informasaun foun iha jovens sira nia let Ba Pontus 2 iha leten, programas ba Pontu primeiru konaba formasaun profisional sei hanesan programas sira nebe mak propoen ona ba Pontus Dezenvolvimentu rekursus Umanus Nasionais ho Formasaun Profisional & Empregu iha leten, maibe iha area juventude, Timorese ICT Association iha ona programas nebe governu bele suporta hanesan:

•Hari Centro Informasaun (Internet) ba Juventude iha bairo-bairos hodi sai hanesan fatin ba juventu tomak atu hetan informasaun, treinamentus, buka-hatene (estuda), fatin fahe ideias no kontaktu ho juventude iha nasaun seluk.
•ICT Camp, nebe sei hanesan fatin ba juventude atu fahe eksperiensia ba malu (la hare ba background sira seluk nian), hanorin Disiplina, no liu-liu treinamentus iha area ICT nian.

Kombinasaun husi desenvolvimentu infrastrutura ICT, Leis/regulamentus no Rekursus Umanos iha leten, iha tempo badak nia laran, Timor-Leste bele kria ona seitor ICT nebe forte hodi nune bele komesa kompete/hadau India nia pozisaun iha industria ICT global liu-liu iha area servisu Customer Service (Call Center) ba kompanhia bot sira husi Australia. Timor-Leste iha vantajen barak liu fali India iha area ida ne, tanba geografikamente Timor-Leste besik liu Australia tanba ne kompanhia bot husi Australia hanesan Optus, 3-Mobile, Dodo, no sst. sei prefere liu Timor-Leste tanba factor ida ne. Fator seluk mos tanba, Publik/komunidade Australia lakon ona konfiansa ba kompanhias husi India tanba iha kazu negative barak ona mak akontese. Timor-Leste bele sai alternativa diak tanba ita hetan fatin especial iha Povu Australia nia neon ho laran. Industria Call Center ida ne sei kria empregu barak ba tempo naruk nia laran no iha tempo hanesan sei sai hanesan fontes devisa mai Timor-Leste.

Governu Timor-Leste hamutuk ho parseiros importante hanesan ONGs, Seitor Privado no mos Timorese ICT Association (ICT –Timor) bele halo mudansa barak iha area ICT ba povu Timor-Leste nia diak/interese. Maibe atu to’o iha objeitivu ida ne, ita hotu presiza loke an ba malu hodi simu no halibur ema hotu nia hanoin, ideias, kritikas, atu nune, ita la’os deit dezenvolve area ICT maibe liu-liu dezenvolve nasaun Timor-Leste tomak, tanba ICT hanesan deit seitor ida husi seitor barak iha Povu Timor-Leste nia vida.

No comments:

Post a Comment