Presidenti RDTL Jose Ramos Horta foti ona desizaun importante atu husu AMP forma Quarto Guverno Constituisional Timor Leste iha semana hirak liu ba. Ita hotu hatene saida mak akontese iha Rai Laran liutiha desizaun Presidenti RDTL ne. Uma barak mak hetan sunu, povu rihun ba rihun mak (dala ida tan) halai ba ailaran. Labarik kiik, ferik-katuas sira, dala ida tan, tanba hahalok membru partido pulitiku balun, sofre iha ailaran. Ne realidade ida nebe halo ema Timor barak laran susar.
Laran susar tanba hare realidade Povu Timor terus dalan ida tan iha tempo ukun-an, no laran susar tanba lakon ona konfiansa ba partido politicos sira iha Timor, liu-liu lider balu nebe mak simu violensia hanesan meius legal atu expressa sira nia diskontenti. Pior liu tan, lider politiku balun hanesan DR. Marie Alkatiri ho DR. Aniceto Guterres, nebe mak hetan Premiu Internasional (Magsaysay Award), halo fali kampanha atu Povu Timor “Kompriende” hahalok violensia hirak ne, tanba deit razaun “La satisfeitu”.
Karik ita simu duni sugestaun husi lider nain rua ne, ema ida bele ba sunu ema seluk nia uma tanba deit razaun “La satisfeitu” ba buat ruma.
Ita mos bele “kompriende” karik iha ema ruma ba sunu lider sira ne nia uma tanba deit “La satisfeitu” ba sira nia hahalok. Se nune, Nasaun Estado Timor Leste ne atu hodi ba nebe los? Ita presiza duni kestiona lider sira ne nia hanoin diak ba futuru Timor Leste. Karik aban bainrua, sira mak kaer guverno, Timor ida hanesan nebe mak sira atu harii?
Maibe ida ne aban bainrua mak hare. Ohin loron AMP mak forma ona guverno. Ita hakarak entidades iha Timor laran tomak atu fo fatin no tempo ba AMP hodi bele serviso ba povu nia diak. AMP nebe forma husi partidos politicos CNRT, PD, PSD no ASDT tuir lolos iha recurso humanos naton atu lori guverno ida ne serbi povu diak liu fali guverno hirak antes.
Maibe tanba AMP kompostu husi partidos barak, interese partidos liu-liu interese pessoas iha guverno ida ne mos rebo-rebo tebes, halo esforsu atu hetan guverno ida nebe mak focus, sai kusta no todan tebes.
Guvernu AMP nebe lidera husi Primeiro Ministro Xanana Gusmao sei hetan dificuldades barak atu manage ministro no Secretario de Estado bar-barak nebe ida-idak mai ho sira nia interese no background rasik. Balun iha laran tanba halai sai husi Fretilin, balun iha background Anti-Ukun-An, no seluk-seluk tan. Maibe problema bot lolos ba AMP mak oinsa atu hetan focus ba programas, tanba partido ida-idak iha sira nia prioridades rasik nebe uluk PROMETE ona ba povu, posibilidades atu iha diferensia ho prioridades partido seluk nian bot teb-tebes.
Seluk husi ida ne, iha mos problema bar-barak nebe mak hein hela guverno AMP atu resolve. Problema Major Alfredo, Petisionarios, Deslokados, Arte Martiais, no problema violencia iha parte Leste. Atu resolve problema hirak ne mos presiza ona atensaun maximu husi guverno iha tempo tinan nia laran, seidauk tan aumenta ho problemas IMPORTANTE seluk hanesan reformasaun iha area siguransa (PNTL ho F-FDTL), seitor Justisa nebe mak lao ladiak, Desentralizasaun, reformasaun iha area Agricultura, problema Hamlaha, no seluk-seluk tan. Iha parte seluk, Eletricidade (Power) nebe mak importante tebes ba desenvolvimento nacional mos sei SABRAUT los. Guverno AMP iha tempo badak nia laran presiza tebes atu resolve problema Eletrisidade no Telekomunikasaun, tanba area rua ne mos hanesan precondition (pra-syarat) ba desenvolvimentu nasional iha pais ida, hanesan mos Estrada ho infrastrutura seluk, siguransa no estabilidade.
Ita seidauk koalia konaba area anti korupsaun nebe area ne mesak deit mos presiza ona komitmentu no atensaun barak tebes husi guverno, tanba atu kombate korupsaun presiza tebes intervensaun iha parte barak hanesan Base legais (hari lei hodi suporta kombate korupsaun), Vencimentus funcionarios publiku, desenvolvimentu professionalismo funsionarios publiku, hari mekanismo kontrola iha instituisaun nia laran nomos inter-instituisaun, mekanismo check and recheck, instituisaun atu kombate korupsaun hanesan Inspeitos Geral, Provedor Direitus Humanos, Commisaun Anti Corrupsaun no liu-liu IZEMPLU DIAK iha PRATIKA husi membros guverno AMP nia laran. Primeiro Ministro Xanana Gusmao presiza hatudu BOA VONTADE katak nia iha komitmentu bot tebes atu kombate korupsaun liu husi:
1.Hili ema nebe mak iha Integridade, Background nebe forte no dook husi pratika KKN atu kaer kargu hanesan Inspeitor Geral no Provedor Direitus Humanos e Justisa.
2.Hasai Instituisaun Inspeitor Geral husi Primeiru Ministru nia okos, hodi nune, instituisaun Inspeitor Geral bele sai tebes duni orgaun Independente.
Buat hirak nebe ita identifika iha leten ne mak problemas loron-loron iha Timor Leste. Ita seiduak tan koalia konaba PROMESAS partido pulitiku ida-idak hanesan husi husi CNRT, nebe Presidenti CNRT rasik hakarak ema ida-idak iha Timor temqueser iha uma, iha asesu ba Be-mos no elektrisidade. Seluk husi ida ne, iha mos promesa seluk hanesan atu fo Subsidiu osan permanente ba Katuas-Ferik sira (tinan 60 ba leten) to’o sira mate.
Promesa rua husi CNRT ne deit mos hau hanoin sei todan tebes atu realize, sa tan promesa seluk husi PD, PSD ho ASDT. Hau hanoin Timor laiha kapasidade atu FAHE UMA ba povu ou FAHE OSAN ba povu, laos deit tanba laiha kapasidade, maibe liu-liu tanba FAHE sasan/osan ba povu ne LAOS guverno ida nia servisu! Guverno nia servisu lolos mak atu KRIA KONDISAUN diak hodi nune ekonomia bele la’o. Kuando ekonomia la’o diak, povu nia kbit ekonomia mos bele aumenta, hodi nune sira sei halo uma ba sira nia an rasik…
Tuir hau nia observasaun rasik, iha Timor ita iha problema bot rua. Ida mak ita Timor nia strutura Ekonomia nasaun nian nebe mak Fragile teb-tebes. Kuase aktividade ekonomia Timor laran tomak baseia ba produtus nebe IMPORTA husi rai leur (Indonesia, Australia, Singapore, Portugal sst.).
Hare deit iha ita nia ida-idak nia uma laran rasik: Ita hatais roupa nebe mak hatama husi rai leur, ita han Paun nebe mak uza Trigu husi rai leur, ita han Fos nebe mak mai husi Vietnam, ita hemu Be, Çha, Café, Masinmidar, Masin, Supermi, Mina, Bumbu dapur, mai husi Indoensia, sst. Resultado husi kondisaun ida mak sirkulasaun osan iha Timor ladun barak tanba halai sai hotu ba leur.
Ita presiza realize katak Timor laiha aktividades ekonomia PRODUTIVU nebe mak sustavel/sustainable. Husi parte seluk, organizasaun nebe mak gasta osan barak (Big Spenders) iha Timor mak hanesan Guverno RDTL, ONU, NGOs Internacional ho instituisaun internacional seluk hanesan Agencias Desenvolvimentus (USAid, AUSAid, sst.). Husi instituisaun sira ne, so Guverno RDTL deit mak sei sai hanesan long-term spender, tanba ida ne mak presiza tebes atu desenvolve seitor Privado hodi bele iha forsa ekonomia no sai nudar spender. Oras ne seitor privado sei fraku teb-tebes tanba laiha kbit ekonomia atu sai nudar entidades ida nebe mak gasta osan iha Timor, tanba empresariu Timor sira nebe mak temi sira nia an Empresarios Nacional mos fraku hela, tuir ema balu nia liafuan katak, ita nia empresarios Nacional sira ne sai deit hanesan Empresarios “Lintah-Darat” tanba sira TABELE tuir deit ba Projeitus husi guverno. Sira iha osan tanba hetan projeitus barak, maibe kuando la hetan Projeitus, sira mos osan laiha. Empresarios Internacional mos hanesan deit, tanba sira laiha Beran atu involve iha aktividades ekonomia nebe presiza investasi osan barak no tempo naruk, sira hotu mos hakarak hadau lalais deit osan iha Timor to’o ikus haruka sai hotu ba sira nia rai.
Ida seluk mak, problema Mentalidade ema Timor nebe mak barak liu moris ho mentalidade GAMBLER (Mental Penjudi) tanba ne, la respeitu PROSESU, la respeitu LEI. Ita hakarak hetan osan barak sem esforsu minimu. Tanba ida ne mos, sosiedade Timor “simu” no “Respeitu” ema balu nebe mak “Riku Matak” liu husi dalan korupsaun. Mentalidade Gambler ne hare momos iha ita nia “kbit” atu estraga ema seluk nia sasan hanesan uma, motor ou kareta. Tanba ita rasik la respeitu prosesu naruk antes ema ida bele sosa kareta/motor no hadi’a sira nia uma. Servisu lo-loron rai osan to’o tempo osan naton ona foin realize buat hirak ne. Karik ita respeitu prosesu, ita sei laiha kbit atu estraga, tanba ita hatene rasik susar oinsa mak ema hetan ona antes sosa sasan hirak ne.
Hau fiar Timor Leste presiza duni halo Transformasaun Radikal iha MENTALIDADE Povu Timor liu husi lei no Izemplu diak husi lider tanba hare husi realidade komunidade Timor Leste, transformasaun ida ne bele akontese kuando Lider nacional sira bele fo izemplu iha sira nia vida lor-loron. Transformasaun Mentalidade sei fo kontribuisaun ba desenvolvimentu nacional tanba hanesan komunidade, ita komesa bele respeitu malu, respeitu Lei, no respeitu ita rasik nia produtus. Hau nia hanoin, atu hadi’a ou Realiza buat hirak nebe mak hakerek iha leten ne, presiza Konsistensia husi Guverno AMP iha sira nia Hanoin, sira nia Koalia no Sira nia Hahalok iha tempo naruk nia laran. Tanba ne mak hau fiar Guverno PM Xanana Gusmao iha Serviso Bot tebes besik Impossivel atu halo. Husu bot katak Guverno ida ne bele Fokus no Konsisten kedas husi loron primeiru atu servisu ba Povu nia diak, se lae, Guverno AMP sei la halo buat barak atu transforma povu nia moris iha tinan 5 nia laran, no AMP laos deit ona Aliansa Mayoria Parlamentar maibe sai mos hanesan Alliance with too Many Promises to keep.
No comments:
Post a Comment